Opis
Limun je jedna od najkorisnijih namirnica na našem planetu. Štiti od jako velikog broja bolesti, da ga se s pravom može nazvati super-hranom. Plodovi limuna mogu biti ovalnog ili okruglog oblika, žute su boje, a unutrašnjost je ispunjena sokom. Meso je razdijeljeno od 8 – 12 režnjeva u kojima se nalaze sjemenke. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Sočnog je i kiselog ukusa. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na grani, što dozvoljava neprekidno branje tijekom cijele zime, od studenog pa do travnja ili svibnja. Kod nas, u našim prilikama, limun razvija vegetacijski rast nekoliko puta tijekom godine. Zato se na stablima limuna često mogu naći istodobno i cvjetovi i plodovi u različitom stupnju razvitka.
Limun je pun nutrijenata: sadrži bioflavonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamini C, A, B1, B6, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, mangan. Povoljno djeluje na rad jetre, crijeva, želuca, imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava. Zahvaljujući limunskoj kiselini, neutralizira otrovne tvari i njihovo djelovanje, olakšava probavu i ubrzava razlaganje masti. Sadrži visok postotak selena i vitamina C, koji povećavaju obrambenu moć i usporavaju starenje i vitamina B, neophodnog živčanom sustavu. Plodovi limuna pojačavaju apetit, djeluju dijetalno, okrepljujuće djeluje na na oslabljeni organizam. Plodovi limuna pokazali su učinkovite osobine u srčanih bolesnika, visokotlakaša, reumatičara. Liječenje bolesnog organizma i očuvanje kondicije uporabom ploda limuna danas je rašireno u cijelom svijetu. Plodovi limuna najviše se cijene prema količini vitamina C, jer ljudski organizam stalno ima najveće potrebe za tim vitaminom, a limun je gotovo sinonim za vitamin C. Odraslom ga je čovjeku dnevno potrebno 20-50 mg, a trudnici i do 100 mg. U jednom srednjerazvijenom plodu limuna ima obično oko 30 mg vitamina C, što je dostatno za jedan dan odraslom čovjeku. Sok limuna grijan do vrelišta ne gubi vitamin C, za razliku od drugih voćnih sokova. U sezonama gripe i prehlade svakako je dobro učestalije konzumirati limun kako bi doprinijeli jačanju otpornosti našeg organizma.
Iako nam se čini da je zbog jake kiselosti možda neodgovarajući za probavni sustav, prava istina je da je limun u tijelu alkalan, te utječe na stabilizaciju pH faktora u organizmu. Ispitivanja pokazuju da otopljen u vodi može vrlo učinkovito ublažiti mučninu, žgaravicu, nadutost, potaknuti rad jetre i crijeva. Studija objavljena u British Journal of Nutrition utvrdila je da su žene koje su redovito pile sok od citrusa reducirale formiranje bubrežnih kamenaca. Limunov sok pomiješan s toplom vodom i medom pospješuje gubitak tjelesne težine te pomaže kod liječenja infekcija grla i bolesti desni. Limun doprinosi zdravlju i ljepoti kože, zahvaljujući antioksidativnim svojstvima usporava starenje, doprinosi čistoći kože i eliminiranju mitesera i akni. Limunov sok može pomoći kod blagog uklanjanja mrlja na koži.
Limun sadrži raznolike i jedinstvene fitonutrijente koji imaju značajna antioksidativna i antibiotička svojstva. Znanstvenici iz US Agricultural Research Service (ARS) utvrdili su da limonoide tijelo apsorbira podjednako kao i vitamin C. Limonoidi se lako probavljaju i oslobađaju u probavi, a u krvnoj plazmi ostaju do 24 sata, što je puno duže od ostalih sličnih nutrijenata (fenoli iz zelenog čaja i čokolade dostupni su 4-6 sati). Bioučinkovitost i dužina zadržavanja u krvi objašnjavaju njegova snažna antikancerogena svojstva. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje konzumaciju citrusa za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Prisutni nutrijenti sprečavaju oksidaciju kolesterola i nakupljanje na stijenke arterija, koje može uzrokovati moždani ili srčani udar.
Iako malo ljudi koristi limun za jelo, sam bez ičega, limun je izuzetno svestran. Njegov sok se često koristi za očuvanje boje voća, kad ogulite kruške i banane da ne potamne ili povrće poput krumpira, celera, artičoka. Limunova kora kao i sok koriste se kod pripreme slatkih i slanih jela. Kriške limuna su popularni dodatak za tople i hladne napitke, a najpoznatiji hladni napitak sa sokom limuna uz dodatak šećera je limunada. Limunove kriške ili četvrtine manjih limuna, tradicionalna su pratnja u serviranju jela od ribe, pa tako kod pržene ribe svojom kiselošću apsorbiraju masnoću koja je ostala u ribi prilikom prženja.
Limun pojačava okus većini drugih namirnica i može se koristiti kao zdrava zamjena za sol, pa ga možete koristiti u juhama, umacima, marinadama i slično. Nekoliko kapi soka u vreloj vodi pomaže vam da se poširana jaja lakše zgrušaju, nekoliko kapi limuna će nekoliko žlica slatkog vrhnja pretvoriti u kiselo. Limun daje prekrasan okus slatkim jelima, a koristi se kod pripreme želea, marmelada, mousseva, sorbeta, sladoleda, a svježem će siru dati posebnu aromu i svježinu.
Limun može biti destiliran u alkoholnom piću, a jedno od njih je Limoncello, slatki digestiv koji se služi ohlađen iz zamrzivača. Eterična ulja u korici limuna imaju aromatičan okus koji poboljšava okus mnogim jelima pa tako koricu možete naribati, rezati na tanke rezance ili pak rezati trakice limuna s posebnim nožem za te namjene. Korica se koristi kao začin za umake i kreme od maslaca, mousseve, kekse, kolače i torte. U Dalmaciji, pogotovo južnoj, proizvode se, uz arancine (narančina kora) i limoncini, popularni domaći slatkiši napravljeni od limunove kore, umočene u šećer.
