Opis
Iako mandarina sliči svojem srodniku naranči, njena kora se puno lakše guli, kriške lakše odvajaju, a okus joj je slađi. Mandarine uključuju cijeli niz sorti, u koje, između ostalih spadaju i klementine, a ostale poznatije sorte su Unshiu, Chahara, Okitsu, Saigon i Ichumare. Mandarina najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. Mandarina je malo, uvijek zeleno drvce okićeno sjajnim čvrstim listovima, a za vrijeme cvata kite ga bijeli mirisni cvjetovi koji rode sočnim narančastim plodovima.
Ime je mandarina dobila po svijetlo narančastoj odjeći mandarina – drevnih kineskih javnih službenika – jer je bila dostupna isključivo povlaštenim klasama. Iako je uzgajana u Kini preko tri tisuće godina, tek je u devetnaestom stoljeću pristigla u Europu i Sjevernu Ameriku. Popularnost im je bila toliko velika da su posjetitelji Kini uvijek uzimali sjemena sa sobom, pa su se brzo proširile. U Europu su došle preko Gibraltara (Tangiers), pa su ih Europljani počeli zvati i tangerine. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine. Zanimljiva je priča i kako je stablo mandarine došlo u naše krajeve. Godine 1933. jedan brod iz kraljevine Jugoslavije u Japan je odvezao banatsku pšenicu od koje se pravio naročito kvalitetan i ukusan kruh. Nakon što je brod istovaren, a Japanci isprobali kruh, oduševljeni počasni konzul u Japanu Ujeyama iz Tokya poslao je darove istoka 372 sadnice agruma i to sorte: Unshiu, Honikan i Natsu Mikan.
Mandarine su bogate i vitaminom A i folnom kiselinom. Jedna mandarina sadrži 16 posto dnevne vitamina A te pet posto dnevne preporučene vrijednosti folne kiseline. Od minerala, u ovom su plodu prisutni kalij, kalcij, magnezij, bakar i željezo. Jedna velika mandarina donosi 199 mg ili šest posto preporučene dnevne količine kalija, potrebnog za ravnotežu razine tekućine u tijelu i reguliranje krvnog tlaka. Sadrži i 44 mg odnosno četiri posto dnevne vrijednosti kalcija, nužnog za izgradnju i održavanje gustoće kostiju. Zahvaljujući sinergijskom djelovanju vitamina C i flavona mandarina posjeduje vrlo snažna antioksidacijska svojstva. Konzumiranjem mandarine potiče se zdravlje imunološkog sustava i reducira štetno djelovanje radikala na DNA, koje može uzrokovati rak i ubrzati proces starenja. Znanstvenici s Tokyo College of Pharmacy tvrde da tangeretin iz mandarine može pomoći u procesima reduciranja razvoja stanica leukemije, bez štetnog djelovanja na zdrave stanice.
Mandarina je izvor i narančastog karotenoida beta-kriptoksantina koji može značajno smanjiti rizik od pojave raka pluća. Istraživanja koja se provode u Japanu pokazala su da sok od mandarine štiti oboljele od hepatitisa C od raka jetre. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča konzumaciju citrusa za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Prisutni nutrijenti sprečavaju oksidaciju kolesterola i nakupljanje na stjenke arterija, koje može uzrokovati moždani ili srčani udar.
Mandarine imaju i određeni udio vlakana, koja doprinose snižavanju kolesterola, a daju i osjećaj sitosti te na taj način pomažu u reguliranju težine. Mandarina ima relativno nizak glikemijski indeks što znači da se prirodno prisutan šećer polako otpušta u krvi, stoga se mogu preporučiti kao međuobrok oboljelima od dijabetesa. Tonik od mandarine potiče rad metabolizma i jetre te na taj način i olakšava apsorpciju nutrijenata. Mandarine imaju smirujući utjecaj i na živčani sustav te se preporučuju kod nervoze, stresa, a i ublažavanja alergijskih reakcija. Osim toga sastojci mandarine pozitivno djeluju i na kognitivno zdravlje, jer poboljšavaju funkcije mozga i doprinose boljem pamćenju.
Mandarina se najčešće konzumira svježa neposredno nakon što je oguljena. Mandarina je omiljena, osim zbog sočnog i slatkog mesa, i zbog laganog guljenja prilikom kojeg se oslobađa lijepi miris eterične kore koja se koristi svježa, sušena ili nakon kuhanja u šećernom sirupu za ukrašavanje kolača i slastica. Mandarine se često koriste u voćnim salatama, kao kriške prelivene ili uronjene u čokoladu, česti su ukras na tortama od čokolade i kolaču od sira, a izvrsno se slažu s jabukama, kruškama, orašastim plodovima, posebice bademima. Sok od mandarina može biti izvrstan sastojak marinadi za mesa od peradi. Umak od mandarina možete poslužiti sa svinjetinom, teletinom, mekanom junetinom uz meso divljači te jela od tjestenine. Rezanci od kore mandarina mogu se sušiti pa dodavati u razne umake tijekom kuhanja.
