BILJKA
Grejp ili grejpfrut je tropska biljka iz porodice agruma vrlo specifična okusa. Može se opisati kao oporo-gorkast i kiselkast okus, s utkanim notama slatkog okusa, ovisno o vrsti. Plod je zimzelenog drveta koje uobičajeno raste do 6 metara u visinu, ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 centimetara u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Njihova kategorizacija na žute, roze i crvene, međutim nije zbog boje njihove kore, nego njihova mesa. Neke sorte grejpa imaju sjemenke, a neke ne.
PODRIJETLO I RASPROSTRANJENOST
Prvi nasadi grejpfruta smatra se da dolaze s Barbadosa u 18. stoljeću gdje su ga zvali “zabranjeno voće”. Nakon toga se spominje na Jamajci, te mu je prvotni naziv bio shaddock, ili shattuck, a naziv grapefruit pojavljuje se tek od početka 19. stoljeća, navodno zbog izgleda grozdova grejpa, koji su podsjećali na grožđe. Mnogi botaničari smatraju da je grejp nastao kao prirodni križanac naranče i pomela, citrusnog voća koje je doneseno na Barbados iz Indonezije u 17. stoljeću. Oko 1823. godine grejpfrut dolazi na sjevernoamerički kontinent, na Floridu, te se potom širi i po drugim dijelovima SAD-a, poput Arizone i Kalifornije. Osim SAD-a, koji je i dan-danas njegov najveći proizvođač, grejp komercijalno proizvode i Meksiko, Izrael, Južna Afrika i Brazil.
ZDRAVLJE
Energetska vrijednost 100 g svježeg grejpa iznosi tek 32 kcal, a on sadržava: kalcij, magnezij, fosfor, te bakar, a od vitamina u najvećoj mjeri vitamin C (čak 34mg, što čini 43% RDA), tiamin,riboflavin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i vitamin A. Od ostalih bitnih nutrijenata, u grejpu nalazimo antioksidans likopen, čija svojstva su se pokazala kao najjača zaštita organizma od slobodnih radikala. Međutim, likopen nalazimo samo u crvenom i rozom grejpu, on i jest zaslužan za njihovu lijepu boju. Limonin je također u sastavu grejpa, ljekovita fitokemikalija za koju je utvrđeno da inhibira razvoj tumora pluća, dojke, želuca, debelog crijeva, kože i usta. Od vlakana grejp sadrži pektin, koji djeluje na usporavanje ateroskleroze. Prema rezultatima studije objavljene u Journal of Agricultural and Food Chemistry i žuti i crveni grejp doprinose reduciranju razine LDL kolesterola, s tim da crveni grejp smanjuje i trigliceride upravo zahvaljujući pektinu. Međutim, potrebno je biti oprezan prilikom uzimanja lijekova sa sokom od grejpa, obzirom da grejp može pojačati djelovanje lijeka, da se čini da je osoba uzela prekomjernu dozu lijeka, što može biti opasno za zdravlje. Naringenin je još jedan u nizu iznimnih spojeva koji se nalaze u grejpu, a njegovo ljekovito svojstvo se odnosi na popravak oštećene molekule DNA kod tumora prostate. Popravak oštećene DNA je jedan od glavnih obrambenih mehanizama organizama protiv raka, jer uklanja potencijalno kancerogene sastojke, navodi se u studiji objavljenoj u Journal of Nutritional Biochemistry.
UPOTREBA
Grejp se najviše konzumira ocijeđen u sok ili očišćen svježe narezan na komade. Dodaje se u voćne salate koje oplemenjuje svojim okusom i izgledom te mesne i riblje salate kojima pruža svježinu. Salatama poput cikorije, matovilca, rikule, kovrčave endivije dat će poseban štih u izgledu i okusu. Izvrsno se slaže sa začinima poput cimeta, klinčića i muškatnog oraščića. Cijeli grejp se koristi kod pripreme miješanih marmelada i džemova, a sok grejpa je često prisutan u voćnim i alkoholnim koktelima.
ZANIMLJIVOSTI O GREJPU
- Na Barbadosu su ga prvotno zvali ”zabranjenim voćem”, te mu je njegov poseban status donio latinsko ime Citrus paradisi, ili rajsko voće.
- Grejp možete koristiti u kućanstvu i za čišćenje, jer se pokazao kao učinkovito oružje protiv kamenca. Prerežite grejp napola i posolite jednu polovicu, te s njom istrljajte zaprljano područje i isperite vodom. Kiselina iz grejpa djeluje tako da rastvara kamenac, koji će nestati, a ostat će lijepi citrusni miris.